Povijest otoka

 

Prvi spomen imena otoka Korcyra Melaina (Crna Korčula) potječe iz razdoblja grčke kolonizacije u 6.st. prije Krista. Antički period obilježen je prožimanjem starosjedilačke ilirske i pridošle grčke kulture. Najznačajniji trag grčke prisutnosti je Lumbardska psefizma iz 3.st. prije Krista.

Od 35. g. prije Krista pod rimskom je dominacijom. Hrvati na otok Korčulu dolaze u prvoj polovini 9.st. Bizantski car Konstantin Porfirogenet u 10.st. bilježi kako na otoku postoji grad i zapisuje hrvatski naziv za Korčulu - Kurkura ili Krkar. U Gradskom muzeju čuva se najstariji do sada poznati građevni ulomak - dio oltarne pregrade ukrašen pleterom iz 11.st. Venecija je zavladala Korčulom 1000. godine. Mletački dužd Petar II Orseolo utaborio se na obližnjem otočiću Majsanu odakle je vodio vojne pohode prema Lastovu i Korčuli te ih pokorio.

U idućih nekoliko stoljeća uprava nad Korčulom često se mijenjala. Njome su naizmjenično gospodarili vladari Zahumlja, hrvatsko-ugarski kraljevi te najduže Mletačka Republika, bez prekida od 1420. do 1797. U srednjem vijeku nastaje i najznačajniji pravni dokument korčulanske komune - Statut grada i otoka Korčule. Godine 1300. Korčula stječe status biskupije (Korčulansko – stonska biskupija). Razdoblje višestoljetne mletačke dominacije nad Korčulom, kao i nad pretežitim dijelom Dalmacije, pridonijelo je urbanističkoj preobrazbi grada, koji tada dobiva i danas prepoznatljive fortifikacijske objekte.


Godine 1805. Austrija je čitavu Dalmaciju, pa tako i Korčulu prepustila francuskoj upravi. Tijekom         Napoleonskih ratova mijenjala su se kraća razdoblja ruske i francuske vlasti. Britanska flota zauzima Korčulu 1813. i uspostavlja vlast koja je potrajala do 1815. To je vrijeme izgradnje zadnje korčulanske kule Fortece, tada nazvane Fort Wellington, koja štiteći grad dominira Pelješkim kanalom. Stoljetna Korčulanska biskupija ukinuta je bulom pape Leona XII 1828. i pripojena Dubrovačkoj biskupiji.

Na Bečkom kongresu 1815. novom podjelom europskih država Dalmacija je pripojena Austriji pod čijom upravom ostaje do kraja Prvog svjetskog rata 1918. Uslijedilo je razdoblje talijanske vlasti nad Korčulom koje je potrajalo do 1921. godine. Nakon toga pripada Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca, 1929. preimenovanoj u Kraljevinu Jugoslaviju. Stanovnici otoka sudionici su zbivanja tijekom II. svjetskog rata, te su dali veliki doprinos antifašističkom pokretu. Nakon rata Korčula je u sastavu Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije. Republika Hrvatska izdvojila se iz SFR Jugoslavije 1991. i postala samostalna i suverena država, a Korčula je njen sastavni dio.   

Korčula je od 1963. do 1974. mjesto okupljanja najpoznatijih svjetskih filozofa i sociologa na seminaru poznatom kao Korčulanska ljetna filozofska škola.

Najveći otočki sportski uspjeh pobjeda je Korčulanskog plivačkog kluba u Kupu europskih kupova 1979. 

Gradski Muzej Korčula

Trg Sv. Marka,
20260 KORČULA

HRVATSKA
T:+385 20 711 420

E:info@gm-korcula.com