O osnivanju gradskog muzeja korčula

 

Nakon Drugog svjetskog rata pojavila se inicijativa za otvaranje Gradskog muzeja u Korčuli. Nacrt Kulturno - historijskog  zavoda sa sjedištem u Korčuli iz 1946. prema ideji  dr. Vinka  Foretića sadržavao je osnovne smjernice osnutka i razvoja kulturnih javnih ustanova grada. Prijedlog muzeja iz iste godine usmjeren je na  prikupljanje građe i formiranje muzejskih zbirki. Odluka o osnivanju Gradskog muzeja te njegovu smještanju u reprezentativnoj stambenoj palači Gabriellis donesena je 1947. U desetljeću koje je slijedilo palača se postupno adaptirala za novu namjenu, prikupljali su se eksponati i uredio muzejski postav. Općina je podržala osnutak muzeja. Kako bi se potaknulo prikupljanje muzejskih predmeta, za vrijeme proslave obilježavanja 2000 godina korčulanske brodogradnje i 700 godina rođenja Marka Pola 1954. priređene su izložbe Korčulanska brodogradnja i pelješko pomorstvo kroz povijest, Kamenoklesarstvo i korčulanski kamen, Stare narodne nošnje i igre korčulanskog kotara, Privreda korčulanskog kotara i NOP i NOB korčulanskog kotara. Značajnu ulogu u stvaranju muzeja su imali povjesničar dr. Vinko Foretić, korčulanski opat don Ivo Matijaca, povjesničar umjetnosti dr. Cvito Fisković i prvi upravitelj muzeja Stijepo Ivančević.  Muzejsku koncepciju je osmislio Cvito Fisković 1956., a ona je uz manje promjene zadržana i danas.

izložbeni postav gradskog muzeja


Gradski muzej smješten je u palači Gabriellis. Muzejskim zbirkama predstavljene su povijesne, kulturne i društvene prilike i zbivanja u gradu, a dijelom i na otoku Korčuli tijekom minulih stoljeća. Arheološki nalazi s prapovijesnih, antičkih i ranosrednjovjekovnih lokaliteta kao i rimski hidroarheološki nalazi izloženi su u prizemlju i na prvom katu. U ulaznoj dvorani prizemlja nalaze se kameni natpisi od antičkog razdoblja do 17. st., te kameni grbovi s područja grada i otoka Korčule. U prizemlju su uz kamenoklesarske alate izloženi arhitektonski ulomci iz porušenih i pregrađenih zgrada. Tu su i skulpture korčulanskih kipara iz 20. st. Petra Pallavicinja, Frana Kršinića i Ivana Jurjevića Kneza. U muzeju se  prikupljaju djela suvremenih korčulanskih autora, a ističe se memorijalna zbirka Petra Šegedina. U većoj dvorani na drugom katu je predstavljena kulturno-umjetnička povijest Korčule od 17. do 19. stoljeća. Izloženi su predmeti svakodnevnog života građanskih obitelji. Ističe se klavir iz 1819. sačuvan u izvornom stanju. O razvoju Korčule svjedoči građa koja obuhvaća repliku stranice Statuta grada i otoka Korčule, pečat grada, isprave, grbove, gradsku zastavu, crteže i planove grada. Na istom katu smještena je brodograđevna zbirka. Modelima brodova, alatima i pomagalima, ispravama i fotografijama predstavljena je brodograditeljska prošlost Korčule, stoljetnog zanata Korčulana. Pomorsku povijest ilustriraju akvareli jedrenjaka na kojima su Korčulani plovili, pomorske karte i navigacijski instrumenti kao i predmeti koje su pomorci donosili iz cijelog svijeta. Na trećem, zadnjem izložbenom katu, dokumentima i fotografijama predočen je kulturni i društveni život grada Korčule, te viteška igra Moreška, nematerijalno kulturno dobro RH, kao i zbivanja i događaji za vrijeme II. svjetskog rata na području grada i otoka. U potkrovlju palače nalazi se izvorna kuhinja s ognjištem - kominom, dopunjena kuhinjskim pokućstvom, posuđem i priborom.

Gradski Muzej Korčula

Trg Sv. Marka,
20260 KORČULA

HRVATSKA
T:+385 20 711 420

E:info@gm-korcula.com