Ove, 2021. obilježavamo 150-tu obljetnicu utemeljenja Narodne slavljanske čitaonice. U Hrvatsku čitaonicu preimenovana je 1893. Moramo biti ponosni na naše časne pretke, Korčulane koji su 1875. osnovali prvo društvo takve vrste i značenja na otoku Korčuli. Čitaonica je bila važan dio kulturne povijesti grada u drugoj polovici 19. stoljeća i u prvoj polovici 20. stoljeća. U vrijeme osnutka Narodne slavljanske čitaonice u Korčuli bilo aktivno više hrvatski orijentiranih, narodnjačkih društava. Surađivala su u zajedničkim prigodnim programima s ciljem jačanja narodne svijesti. Pravila Narodne slavljanske čitaonice predviđala su pomicanje narodnog nauka u svakom dijelu pučanstva. Imala je 19 članova utemeljitelja. Talijanski orijentirani dio građanstva Korčule bio je okupljen u udrugama drugih političkih uvjerenja. Djelovale su istovremeno. Narodna slavljanska čitaonica osnovana je u prostorijama palače Gabriellis gdje je i imala sjedište. Palača Gabriellis tada je bila u vlasništvu obitelji Kalogjera a iznajmljena je za potrebe čitaonice. Tijekom nedavnih konzervatorsko – restauratorskih istraživanja zidnog oslika i žbuke na drugom katu zgrade, u nekadašnjem salonu palače, otkriven je obrub s motivima hrvatske zastave u crvenoj, bijeloj i plavoj boji. Potječe iz vremena kada je tu prostorije imala Narodna slavljanska čitaonica kasnije Hrvatska čitaonica i najstarije svjetovno pjevačko društvo u Dalmaciji Korčulansko pjevačko društvo sveta Cecilija utemeljeno 1883. te Korčulanska hrvatska općinska glazba osnovana 1893. Rad čitaonice pratimo zahvaljujući sačuvanim dokumentima koji se čuvaju u Gradskom muzeju, privatnom vlasništvu te novinskim člancima. Tadašnjim tiskovinama - novinskim izvještajima o radu čitaonice bilježe se aktivnosti društva i popularizira njen rad. Domaća i šira javnost upoznaju se sa zbivanjima u Korčuli. Samim aktivnostima društva i te naročito korištenjem tadašnjih medija članovi Narodne slavljanske čitaonice i izvjestitelji željeli su utjecati na javno mišljenje a Korčulu prezentirati kao posebno kulturno osviještenu sredinu. Čitaonica je bila prosvjetno i kulturno okupljalište građana. O važnijim obljetnicama na zgradi čitaonice vijorila je hrvatska zastava. U zajednički organiziranim programima sudjelovali su Književno društvo Kanavelić, Hrvatska općinska glazba, Korčulansko pjevačko društvo sveta Cecilija. Početkom 20. stoljeća palača Gabriellis prelazi u ruke talijanski orijentiranih građana. U nju se smješta Biblioteca popolare. Sva korčulanska hrvatski orijentirana društva suočavala su se s problemom neadekvatnih prostora koja su koristila. To je otežavalo njihovo redovito djelovanje i potaklo gradnju zgrade Hrvatskog doma. Svečano je otvoren 1914. Zemljište je ustupila korčulanska općina. Projektant je bio Ćiril Metod Iveković. Djelovao je pri Zemaljskoj vladi u Zadru u razdoblju od 1896 – 1920. kao građevinski savjetnik i referent za bogoštovne zgrade. S osjećajem za mjeru i smještaj arhitekture u pejzaž projektirao je brojne sakralne i profane zgrade pa tako i Hrvatski dom u Korčuli. Projekti su se počeli izrađivati 1906. Otvaranjem Hrvatskog doma olakšan je rad korčulanskih hrvatski orijentiranih društava. Zgrada je kasnije preimenovana u Sokolanu i Dom partizana. Nama ostaje biti ponosan na naše časne pretke, posebice Rafa Arerija, osnivača i dugogodišnjeg predsjednika Narodne slavljanske čitaonice, te člana uprave Korčulanskog pjevačkog društva sveta Cecilija čiji se portret čuva u Gradskom muzeju.

Portret Rafa Arnerija ( 1837. – 1899. ) iz fundusa Gradskog muzeja Korčula štampana slika visina: 65 cm širina: 50 cm

Pogled na palaču Gabriellis u kojoj je osnovana Narodna slavljanska čitaonica od 1893. preimenovana u Hrvatsku čitaonicu Fotografija Ćirila Metoda Ivekovića, izdanje Graditeljski spomenici Dalmacije, početak 20. stoljeća