Međunarodni dan muzeja 2019. - „Muzeji kao središta kulture: budućnost tradicije“

Hrvatsko muzejsko društvo – EMA24. Prehrana

Na Međunarodni dan muzeja, 18. svibnja, muzeji diljem svijeta skreću pozornost široj javnosti na kulturnu i prirodnu baštinu i ulogu muzeja u njenom komuniciranju. Međunarodna muzejska zajednica pokrenula je obilježavanje 1977., koje se od 1992. priprema na određenu temu. Međunarodni dan muzeja u Hrvatskoj organizirano se obilježava od 1980. Programi posvećeni manifestaciji započinju u travnju edukativnom muzejskom akcijom EMA Hrvatskog muzejskoga društva, a završavaju na Međunarodni dan muzeja 18.  svibnja. Ovogodišnji domaćin manifestacije je Muzej grada Koprivnice.

 

Mediteranska prehrana kao baština

Gradski muzej Korčula u suradnji s institucijama u okružju:

Interaktivno izlaganje kustosice Sani Sardelić

 

Program:

Međunarodni dan muzeja 2019. - „Muzeji kao središta kulture: budućnost tradicije“

Mediteranska prehrana kao baština  

29. 4. Korčulanske pjatance, Gradski muzej Korčula i Aterina

13. 5. Srednja škola Petra Šegedina i Gradski muzej Korčula, Ugostiteljski praktikum SŠPŠ

16. 5. Etnografski muzej Rupe i Gradski muzej Korčula, Adrenalinski park Konavle, Močići, OPG Carevina

20. 5. Pomorski muzej Orebić i Gradski muzej Korčula, Pomorski muzej Orebić - čitaona

23. 5. Taste the Mediterranean festival, Hvar, konferencija: Održivi mediteranski prehrambeni sustavi, kulturni krajobrazi i biološka                  raznolikost, Arsenal

 

31. 5. Centar za kulturu Vela Luka i Gradski muzej Korčula, Galerija Centra za kulturu Vela Luka

 

Nakon izlaganja pozivamo vas na prigodno kušanje hrane….

 

Snažan znak osobnoga i lokalnoga identiteta nerijetko se krije upravo u načinu na koji se hranimo. Tradicijska kultura Mediterana neizostavno, uz mnoge druge pojavnosti, uključuje i hranu – njen uzgoj, obradu, pripremu i konzumaciju. Različiti povijesni kulturni slojevi koji su ostavili tragove, mogu se uočiti i danas u još uvijek prisutnim prehrambenim navikama njegovih stanovnika, naročito otočana.  Višestoljetna autarkična poljoprivreda kao dominanta, te razmjena i komunikacija s drugim izvorištima i običajima kao konstanta otočnoga života danas su prepoznate kao jedinstvena gastronomska atrakcija. Hrana je vremenska spona, dijakronija s precima i s potomcima. Pitanje na koje ćemo pokušati odgovoriti jest što nam hrana znači i  kako njenim izborom izravno utječemo na sebe, svoje zdravlje, ali i na neposredni, pa i širi okoliš. Što baštinimo i što ćemo ostaviti u nasljeđe?